Prehrana - zašto je važna?

Ima mnogo citata koji govore o važnosti prehrane. Izdvojit ću neke od njih, a reći i što je prehrana za mene:

Optimum nutrition is the medicine of tomorrow
Optimalna prehrana medicina je sutrašnjice
dr.Linus Pauling, dobitnik dvije Nobelove nagrade 

We are indeed much more than what we eat, but what we eat can nevertheless help us tu be much more than we are
Mi jesmo mnogo više od onog što jedemo, a ono što jedemo nam može pomoći biti mnogo više od onog što jesmo.
Adelle Davis, književnica  nutricionistica

Što je prehrana za mene?

• izvor energije - bazno i važno, ali ne i najbitnije.... hrana nisu samo kalorije...
• izvor je mnoštva bioaktivnih komponenata bitnih za zdravlje i vitalnost – svaka grupa cjelovite hrane daje doprinos, bitno je naravno znati i porijeklo...meso..., jaja... riba...mahunarke..., lisnato povrće....korijenasto povrće....sezonsko povrće... bobičasto voće, voće po vrstama, čajevi.... začini...
• periodi pripreme, a posebno konzumacije su periodi posvećenosti sebi i svom zdravlju, ali i dragim osobama s kojima sjedimo za stolom – što, kada i kako jedemo
• bojama, okusima i mirisima donosi radost i budi dobre osjećaje – utjeće na raspoloženje
• može olakšati san i ispuniti dan!

Opširnije, vrijeme izdvojene za planiranje i pripremu obroka u većini prihvaćam kao kvalitetno izdvojeno vrijeme ili osnovne preduvjete za osjećaj snage, mirnoće i sigurnosti.

Što znači planirati?

Ako sjedneš i doručkuješ, objeduješ ili večeraš svjesno i kvalitetno tj. planiraš izdvojiti vrijeme za jelo, bit ćeš bolje koncentriran/a i trošit ćeš manje vremena na razmišljanje o hrani, nećeš se zamarati s mišlju kad ću i što prigristi.

Kada planiraš kupnju i u kući imaš pripremljenu hranu koju si odlučio/la uvrstiti u prehranu, opet je veća vjerojatnost da ćeš ustrajati u namjeri koju si zamislio.

Možda da se prisjetimo jedne od poznatih izreka: Ne bi trebali živjeti samo radi toga da fino jedemo, već jesti (razborito, sa desertima i u društvu) da bi živjeli!

Navedeno ne možemo ispuniti u svim danima, iznimke uvijek postoje, ali ako planiramo i krenemo, velika je vjerojatnost da ćemo i ostvariti ono što želimo!

Fun and science fact:

U jednoj od studija, dijabetičari koji su dobili prosječan obrok i jeli ga redosljedom kako su htjeli podijeljeni su u 3 grupe:

1. odmah nakon obroka gledali su komediju koja ih je dobro nasmijala

2. bili su u dobrom društvu za vrijeme jela i izjavili su da su opušteni

3. ručali su sami i naknadno su imali predavanje koje nije bilo zanimljivo

Što mislite da li je nakon istog perioda od obroka došlo do istih mjerenih promjena razine glukoze u krvi (pikova) kod svih grupa??? (Kod velikog skoka glukoze, brže se osjeti glad, žudnja za još hrane, loše raspoloženje...)

Vjerujem da ste izdvojili točku 3. kod koje su sudionici reagirali s većim "pikovima"/skokom glukoze što dokazuje koliko opuštenost ili dobro društo može utjecati na metabolizam hrane i kvalitetniju prehranu.

Kad koristim pojam priprema obroka ne mislim nužno na kuhanje....

Ako niste skloni kuhanju, priprema obroka nije nužno dugotrajno stajanje u kuhinji, sjeckanje i kuhanje. Ponekad priprema obroka podrazumijeva znati što naručiti iz dostave ili odlučiti što pojesti u restoranu: pitati za sastojke ili kombinirati dostupnu hranu koju imamo u frižideru ili stanu.

Što nas i kako može potaknuti da mijenjamo navike?

Za svakog od nas to može biti različiti motiv, a u promjenu ćemo krenuti jedino ako odlučimo barem nakratko razmisliti o toj temi i posvetiti joj određeno vrijeme, kao zalog za budućnost zbog zdravlja i vitalnosti!

Informacije o važnosti prehrane su naširoko dostupne, ponekad i kontradiktorne, mijenjaju se u određenim periodima s novim znanstvenim istraživanjima, pa je tu potrebno donijeti odluku koji put izabrati.

Možda će vam pomoći motiv starijih osoba kao baka i djedova ili nekog od poznanika? Koje su oni navike imali, kako su uspjeli ostati toliko energični i poletni? Kako te informacije iskoristiti u današnjem ubrzanom načinu života?

Motiv može biti korištenje lokalno uzgojene hrane u što je moguće većoj količini ....

Moj prijedlog je krenuti postepeno: pronađite osobu koja će vas podržavati u vašoj odluci, podsjećati vas .... možda je to prijatelj, kolega ili partner, možda tehnologija – podsjetnici upisani u mobilni telefon, ili pametni sat, a možda i neka stručnija osoba – sami ćete odlučiti.

Ono na što bi bilo dobro obraditi pažnju je sljedjeće:

zajednočko svima bez obzira na dob su pojmovi koje ste već možda čuli, dobro ih je ponoviti i pojasniti, a nije ih ni teško upamtiti ako se sebi

1.  Redovitost obroka

2. Uravnoteženost u prehrani

3. Raznolikost u prehrani

4. Umjerenost

Redovitost obroka – naše tijelo nije stroj koji će se upaliti i ugasiti i dobiti gorivo kad nam je prigodno! Organizam je koji s godinam postaje osjetljiviji na promjene, pa ga treba njegovati kao kod odnosa prema bebi i biljkama kako bi što duže bio vitalan.

To znači da bi bilo dobro imati neki ustaljeni red kad počinjemo s obrocima i kad završavamo – sami ćete odabrati kad je to, bitno je osvjestiti da slatki napici, kave, čajevi, sa šećerom, slane grickalice, voće... također ulaze u obroke!

Uravnoteženost – kod konzumacije i planiranja obroka za sebe ili obitelj bilo bi dobro poznavati kojom hranom unosimo ugljikohidrate, te razlikovati složene od jednostavnih šećera i vlakna, malo popratiti kako reagiramo na njih u odnosu na kretanje i vježbanje.

Što unosimo od hrane koja sadrži proteine – da li je to hrana životinjskoh ili biljnjog porijekla i kako je raspoređena u toku dana. Proteini doprinose sitosti, a sa starenjem sve su bitniji u održavanju vitalnosti.

Masti imaju važnu biološku ulogu, u prirodi, u cjelovitoj hrani nalaze se u kombiniranom obliku zasićenih i nezasićenih masti ili ulja, a kod kupovanja i dodataka u hranu ili kod kulinarske obrade bilo bi dobro birati koje vrste koristiti. Masnoće također doprinose sitosti!

Na kraju bi u ovom dijelu spomenula i tekućinu, ponajprije vodu ili napitke. Hidratacija je također bitna, tijelo se sastoji od 60-80 % tekućine ovisno o starosnoj dobi i bitno je obratiti pažnju kad i koliko tekućine unosimo! Sve navedeno moguće je raditi bez velikih izračuna i vaganja, ili za osobe koje su tome sklone sa detaljnijim planom prehrane kako bi stekli uvid u kom smjeru se kreće i kako se osjeća.

Raznolikost – ovaj pojam spominjem i kod fitonutrijenata. Raznolikosti možemo pristupiti na više načina: raznolikost u jednom obroku ili u danu (boje su najlakše vidljive) ili isti obrok s različitim dodacimau tjednu pa do ukupne prehrane.

Čovjek je u prošlosti imao periode obilja i manje dostupnosti hrane.

Danas kad tijekom cijele godine imamo na raspolaganju sve vrste hrane u dovoljnim količinima, bilo bi dobro posvetiti malo vremena što zapravo unosimo u sebe: da li je hrana uistinu raznovrsna vezano na vrste hranjivih tvari ili možda i nije? Da li unosimo hranu koja nam nije nužna u prevelikim količinama? Raznolikost ne mora značiti različitost od dana u dan za svaki obrok.  Osnova može biti ista ili slična, a može se mijenjati dio kako se ne bi previše opterećivali s nabavkom hrane. Ponekad je bolje unijeti manje ali kvalitetno o čemu u nastavku!

Umjerenost – ovaj pojam je potreban vezano na dostupnost svih vrsta hrane. Osim što je dobro znati što jedemo, bitna su i pitanja: kada jedemo i kako jedemo. Pojam umjerenosti različit je ponaosob i potrebno mu je pristupiti individualno.

Ono što čini razliku odnosi se na:

• Različitosti među nama kao pojedincima vezano na navike (da li i kad doručkujemo, koliko puta i često u danu jedemo i pijemo napitke sa ili bez šećera, preferiamo ili ne hranu životinjskog ili biljnog porijekla, ne podnosimo određenu vrstu hrane, često konzumiramo neku vrstu hrane, jedemo usput, često grickamo, zaboravimo na obrok u toku dana, koliko tekućine u danu popijemo....)
• Različitosti obzirom na dob i spol
• Različitosti obziorm na dinamiku kretanja i vježbanja
• Različitosti obzirom na dinamiku posla i mentalni napor (rad u smjenama, noćni rad, ukupni rad u toku dana)
• Različitost obzirom na povezanost i socijalizaciju – da li jedemo sami ili u društvu
• Zdravstveni status i lijekove

U blogu sam krenula s obrađivanjem nekih osnovnih pojmova koje ću koristiti u pisanju o hrani (makronutrijenti, mikronutrijenti, fitonutrijenti, fermentirani proizvodi...) i nastavit ću kako bi Vama koje zanima preventivna prehrana pomogla pronaći svoj put u planiranju i pripremi obroka uz neke recepte i nutritivne profile obroka bez većih izračuna ili sa nutritivnim softwerom, prema sklonostima....